Financijsko sudjelovanje vlasnika stanova

Ako ste u sličnoj situaciji, studije slučaja vlasnika koji idu kroz isti proces u Tuzli i Banovićima Vam mogu pomoći da prebrodite svoje sumnje.

Na temelju opširne analize, ustanovljeno je da oko 30% kućanstava u BiH ne ispunjava uslove za pristup zajmu i zato nisu u mogućnosti da dobiju kredit za razvoj energetske efikasnosti za svoje kućanstvo. Po tom pitanju, kako bi se osigurala njihova sposobnost da smanje jaz između kućanstava sa niskim prihodima, potrebno je uvesti kreditne proizvode sa kreditnim uslovima posebno prikladnim za ovaj tip kućanstava. Kreditni uslovi za ova kućanstva bi trebali biti usklađeni prema sposobnostima banaka i mikrokreditnih organizacija.

Olakšavajući uvjeti za dobijanje zajma za ova kućanstva će povećati broj pojedinaca koji traže zajam iz viših segmenata kućanstava. Prethodno spomenuti jaz bi bio reduciran uvođenjem određenih mjera kao što su: 

• Pružanje dodatnih izvora za financiranje za banke i mikrokreditne organizacije
• Optimiranje mogućih subvencija od kantona i opština nekoliko godina i uvođenje proporcionalne stope subvencija prema iznosu prihoda ili subvencija za zajmoprimce.
• Subvencioniranje kamatnih troškova kompanije za održavanje zgrade, koja uzima kredit za stanovnike koji nisu kreditno sposobni.
• Uvođenje fiksne kamatne stope
• Zajmoprimac bira svoju vlastitu participaciju
• Pružanje promotivnih kamatnih stopa za participaciju za npr. 30%
• Predstavljanjem dokaza za uredno plažanje taksi kompaniji za održavanje zgrade i drugih računa u protekle tri godine, svim stanarima bi trebalo dati prednost prilikom subvencija njihovih kamatnih troškova
• Davanje zajma ovisi o visini kreditnog duga zajmoprimca
• Nema takse za obradu kredita niti za upravljanje kreditnim računom
• Bez garancija: za zajam do 3000 KM
• Pomjeranje granice nužnog mjesečnog prihoda sa 300 KM na 250 KM
• Bezuvjetovanost za primanje stalnog prihoda preko banke ili mikrokreditne organizacije od koje je zajam tražen

Međutim, naše istraživanje je pokazalo da je većina udruga spremno da sufinancira projekte renoviranja za energetsku efikasnost čisto radi smanjenja troškova energije. Sljedeća slika pokazuje prosječnu spremnost da se sufinancira od strane pojedinačnih vlasnika u pet odabranih gradova.

Spremnost da se sufinancira renoviranje za energetsku efikasnost:

Studija slučaja: Tuzla

Naše opsežne analize su pokazale da je 71% ispitanika upoznato s mjerama energetske efikasnosti. Prema njihovim odgovorima, ove mjere donose dosta beneficija, uključujući uštedu dnevne potrošnje energije i više komfora kod kuće. Ovo je posebno istina što se tiče renoviranja fasada. Stanovnici su svjesni da će stanovi biti topliji zimi i hladniji ljeti ako se renoviraju fasade.

Većina kućanstava bi bila voljna uzeti zajam lično za plaćanje poboljšanja energetske efikasnosti čak i ako ne mogu ispuniti uslove za zajam.

Razmatranjem trenutne kreditne sposobnosti ispitanika u Tuzli, uključujući prihode svih članova u porodici i trenutnu situaciju u BiH, 66% ispitanika je izrazilo da bi najvjerovatnije bili u mogućnosti uzeti najam ako ga se pruži Kompaniji za usluge upravljanja zgradom. To znači da ispitanici preferiraju da dobiju zajam za svoju Kompaniju za usluge upravljanja zgradom, što će im omogućiti da investiraju u renoviranje. Samo 14% ispitanika ne može ispuniti zahtjeve da dobiju zajam lično, dok bi njih 20% bilo spremno da uzme dugoročni bankovni zajam.

Naše istraživanje u stambenoj zgradi u Tuzli je pokazalo da su ljudi spremni da plate za lični zajam 66,66 KM mjesečno. S obzirom da zgrada odabrana za ovaj projekt ima 40 pojedinačnih kućanstava, ukupna mjesečna otplata za zgradu u Tuzli je 2.666,40 KM mjesečno. To iznosi 31.996,80 KM godišnje.

Prihod ispitanika odlučuje o njihovoj spremnosti da uzmu lični zajam, kao i mjesečno plaćanje. Obično su ova dva pitanja povezana.

Važno je imati na umu da nemaju svi ispitanici priliku da otplate zajam na ovaj način. Trideset dva posto ispitanih vlasnika je odgovorilo da bi platilo 100 KM mjesečno, 11% 50 KM, 14% 30 KM, 5% 20 KM i, konačno, 3% bi platilo 10 KM mjesečno.

Nakon izračunavanja ovih brojki, može se reći da bi 57% ispitanika platilo skoro 30 KM mjesečno. Zato, mjesečna otplata najma bi trebala biti manja od 66,66 KM kako bi se zadovoljile potrebe svih kućanstava.

Nijedan od ispitanika nije nikad sudjelovao u nikakvom stambenom programu, ali većina kućanstava (79%) je već investirala u stambeno poboljšanje energetskom efikasnošću, naročito u nove prozore. Detalji o ovim investicijama su prikazani u tabeli ispod.

Ove investicije su uglavnom financirane bankovnim zajmom i privatnom uštedom. Niko nije koristio zajam od mikroorganizacija niti je financiran kroz vladine programe. Hypo Alpe Adria Bank i NLB Banka su bile najčešći izbor.

Studija slučaja: Banovići

Slično tome, u Banovićima 87% ispitanika zna o beneficijama mjera za energetsku efikasnost, kao što je ušteda dnevne potrošnje energije i bolji komfor kod kuće.

Razmatrajući trenutnu kreditnu sposobnost ispitanika u Banovićima, uključujući prihode svih članova porodice i trenutnu financijsku situaciju u BiH, 69% ispitanika je izrazilo da bi u najboljem slučaju uzelo zajam putem Kompanije za usluge upravljanja zgradom. Oni bi preferirali ovaj način za traženje zajma pojedinačno. Nijedan od ispitanika nije izjavio da bi bio voljan dići pojedinačne bankovne zajme za financiranje energetske efikasnosti.

Prema istraživanju, mjesečna uplata za zgradu u Banovićima je 53,33 KM mjesečno. Ovo je manje nego prosjek u Tuzli. S obzirom da zgrada u Banovićima ima 24 pojedinačna kućanstva, ukupna mjesečna uplata za najam za zgradu iznosi 1,279,92 KM. Ovo iznosi 15,359,04 KM godišnje.

Sedam posto ispitanih kućanstava je odgovorilo da bi platilo 150 KM mjesečno. Isti procent je je odgovorio da bi bio spreman platiti 100 KM, 10 KM ili 20 KM mjesečno. Četrdeset tri posto ispitanika je reklo da bi platili 50 KM mjesečno; i, konačno, 15% je reklo da bi platilo 30 KM mjesečno. Zato, nakon izračunavanja, može se reći da bi 72% ispitanika platilo skoro 30 KM mjesečno i 57% bi platilo 50 KM mjesečno. Zato, s ciljem da se zadovolje potrebe svih kućanstava, mjesečna otplata zajma bi trebala biti manja od 53,33 KM.

U Banovićima, ispitanici nikad nisu sudjelovali u nikakvom stambenom programu za energetsku efikasnost. Međutim, značajan broj ispitanika (87%) je već uložilo u stambeno renoviranje u vezi s energijom, naime 50% u nove prozore. Detalji o ovim investicijama su prikazani u tabeli dole.

Većina ovih investicija je financirana privatnom uštedom (59%). Nijedan od ispitanika nije koristio zajme iz mikrokreditnih institucija niti je financiran preko vladinih programa. Samo 21% je odgovorilo da su radili renoviranje uz zajam iz komercijalne banke. Najčešće birane banke su bile Sberbank i NLB Banka.